Sirotinja traži azil u Evropi

Sirotinja traži azil u Evropi

Više od stotinu građana Bijeljine romske nacionalnosti u poslednjih nekoliko meseci je zaražilo azil u zemljama zapadne Evrope. Bio je to signal za uzbunu, zbog kojeg je ministar bezbednosti BiH Sadik Ahmetović nedavno posetio Bijeljinu, prenoseći poruku da nadležni neće dozvoliti da azilanti ugroze bezvizni režim.

- Razmotrićemo Akcioni plan zbrinjavanja Roma i sa lokalnim zajednicama u kojima žive pripadnici ove nacionalne mnajine sagledati mogućnosti da im pomognemo. S druge strane, traženje azila u bilo kojoj zemlji EU biće odbijeno, a oni koji zloupotrebe bezvizni režim biće sankcionisani - poručio je Ahmetović.

Načelnik Bijeljine Mićo Mićić tvrdi da je opština učinila mnogo da pomogne Romima, ali u naselju Tombak, u kojem živi većina od 2.000 bijeljinskih Roma, u toku je prava seoba. Veliki broj meštana odlučio je da u evropskim zemljama potraži bolji život.

Prodali kuće za lažne papire

Izvršni direktor Udruženja za promociju obrazovanja Roma “Otaharin”, Dragan Joković, kaže da je ova organizacija još pre dobijanja bezviznog režima upozoravala bijeljinske Rome da nepismeni i neobrazovani u Evropskoj uniji neće dobro proći.

- Mnogi nas nisu poslušali i svesno su se izložili riziku, nadajući se da će bar za kratko dobiti neki status i socijalnu pomoć. Nažalost, neki su i grubo prevareni, pa su prodali kuće i dali novac mešetarima, koji su im obećali da će im “srediti papire”. Na kraju su ostali i bez papira i bez kuća i vratiće se ovamo kao još već beda - kaže Joković.

- Sve su prodali što su imali i otišli. Misle, biće im bolje tamo. Znam mnoge koji tek planiraju da se sele, ali sve više je i onih koje vraćaju - kaže Fadil Omerović iz ovog romskog naselja.

U Udruženju Roma “Složna braća” zahteve za azil opravdavaju teškom ekonomskom i socijalnom situacijom u kojoj žive pripadnici romske nacionalne manjine. Predsednik udruženja Mujo Beganović podseća da većina bijeljinskih Roma živi u ekstremnom siromaštvu.

- U gradu su zaposlena samo tri Roma. Ostali žive od skupljanja otpada i prosjačenja. Opština je mnogima napravila kuće, ali džaba im kuće kad nemaju za što da kupe hleba, lekove, ogrev. A veruju da će u Švedskoj i drugim zemljama da im bude bolje - kaže Beganović.

U opština Bijeljina tvrde da preduzimaju sve kako bi sprečili migracije Roma. Podsećaju da je samo u prošloj godini za adaptaciju i izgradnju romskih kuća izdvojeno oko pola miliona maraka.

- Osim stambenog zbrinjavanja, školujemo romsku decu, obezbeđujemo im udžbenike i užinu. Radimo na uređenju infrastrukture u romskim naseljima. Najvažnije je da se osećaju bezbedno i da imaju isti status kao i svi ostali građani Bijeljine - kaže načelnik Mićić.

U Bijeljini je pre rata živelo oko 3.500 Roma. Mnogi od njih su radili u zapadnoj Evropi, o čemu svedoče velelepne kuće u naselju Tombak u kojem uglavnom žive. Nažalost, mnogo je više njihovih komšija i sunarodnika, koji žive u kućama od ćerpiča i blata, bez primanja i osnovnih životnih uslova. Upravo oni veruju da će im u Švedskoj ili Nemačkoh biti bolje.